Integrirano upravljanje riječnim slivom je međusektorski proces upravljanja rijekama koji uključuje kako zaštitu tako i upravljanje i korištenje prirodnih resursa (npr. vode, zemljišta, riba i ostalih resursa) unutar sliva rijeke. Glavni cilj integriranog upravljanja slivom je maksimalno povećati društvene i gospodarske dobrobiti koje nastaju iz vodnih resursa na pravedan način, uz očuvanje i obnovu slatkovodnih ekosustava.

Sedam ključnih elemenata integriranog upravljanja slivom je:

• dugoročna vizija za sliv rijeke usuglašena među svim ključnim dionicima;
• integracija zakona, odluka i troškova kroz interese različitih sektora, uključujući i strategije smanjenja siromaštva;
• strateško donošenje odluka na razini sliva;
• učinkovita organizacija vremena;
• aktivno sudjelovanje svih relevantnih dionika koji trebaju biti prikladno informirani o svim odlukama vezanim za upravljanje i ostale aktivnosti;
• adekvatna ulaganja od strane vlada, privatnog sektora i organizacija civilnog društva;
• temeljno znanje o riječnom slivu te prirodnim i društveno-gospodarskim utjecajima.

Za više informacija posjetite: http://wwf.panda.org/about_our_earth/about_freshwater/rivers/irbm/

Obnova rijeka odnosi se na različite ekološke, terenske i prostorne mjere i aktivnosti upravljanja.  One su usmjerene ka obnovi prirodnog stanja i funkcije riječnog sustava u svrhu održavanja biološke raznolikosti, te omogućavanja rekreacije, upravljanja poplavama i razvoja krajolika.

Obnavljajući prirodne uvjete poboljšava se otpornost riječnih sustava te razvija osnova za njihovo održivo i višestruko korištenje. Obnova rijeka integralni je dio održivog upravljanja vodama, kao i integriranog upravljanja slivom. Isto tako, obnova rijeka na direktan način podupire ciljeve Okvirne direktive o vodama, Direktive o poplavama kao i ciljeve nacionalnih i regionalnih politika upravljanja vodama.

Obnova rijeka uključuje sudjelovanje širokog spektra dionika, preko javnog i privatnog sektora sve do donosioca odluka, stručnjaka, znanstvenika i nevladinih organizacija, kao i svih skupina građana na koje bi ovaj proces mogao potencijalno utjecati. Aktivno sudjelovanje raznih dionika i njihovo uključivanje u proces obnove povećava i njihovu potporu ovom pristupu očuvanja riječnih sustava.

Za više informacija posjetite: http://www.ecrr.org/RiverRestoration/Whatisriverrestoration/tabid/2614/Default.aspx

LIFE program sredstvo je financiranja Europske unije za aktivnosti vezane uz teme okoliša i klime. Opći cilj LIFE programa je doprinijeti provedbi, ažuriranju i razvoju ekološke i klimatske politike i zakonodavstva Europske unije kroz sufinanciranje europskih projekata s dodanom vrijednošću.

LIFE program započeo je 1992. godine i do sada su završene četiri faze programa (LIFE I: 1992.-1995., LIFE II: 1996.-1999., LIFE III: 2000.-2006. i LIFE+: 2007.-2013.). Tijekom tog perioda LIFE je sufinancirao 3954 projekta diljem Europske unije, doprinoseći zaštiti okoliša s oko 3,1 milijarde eura.

Europska komisija (Glavna uprava Okoliš i Glavna uprava Klimatska politika) upravlja LIFE programom. Komisija je ovlastila Izvršnu agenciju za mala i srednja poduzeća (EASME) za implementaciju mnogih komponenti LIFE programa.

Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/environment/life/about/index.htm#life2014

NATURA 2000 najveća je usklađena mreža zaštićenih područja u svijetu koja pokriva više od 18% kopnenog te skoro 6% morskog teritorija Europske unije. Cilj ove mreže je osigurati dugoročni opstanak najvrjednijih i ugroženih vrsta i staništa Europske unije,  navedenih u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima.

Ona predstavlja mrežu ključnih područja za gniježđenje i odmor rijetkih i ugroženih vrsta te  rijetkih prirodnih stanišnih tipova, a koji su zaštićeni sami po sebi. Proteže se kroz 28 zemalja Europske unije, kako na kopnu tako i na moru.

NATURA 2000 ne predstavlja sustav strogih rezervata prirode u kojima su zabranjene sve ljudske aktivnosti. Ona uključuje strogo zaštićene rezervate prirode, no većina područja ostaje u privatnom vlasništvu. Pristup očuvanju i održivom korištenju NATURA 2000 područja mnogo je širi, i usredotočen je na ljude koji rade u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Države članice su odgovorne za upravljanje ovim područjima na održiv način, kako s ekološkog, tako i s gospodarskog aspekta.

NATURA 2000 mreža u Hrvatskoj pokriva više od 52% prostora države (kopnenog i morskog teritorija). Sastoji se od 743 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) te 38 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htm

http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html

Rijeka Drava predstavlja središnji dio jednog od najvećih i najbolje očuvanih riječnih ekosustava u Europi, popularno zvanog “Europska Amazona”. UNESCO Prekogranični rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav” između pet država povezuje dijelove slobodnog toka rijeka Drave i Mure s poplavnim područjima i rijekom Dunav. Zajedno, rijeke formiraju gotovo 700 km dug pojas „prirodnih rijeka“ te riječni ekosustav površine od oko 1300 km² protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju.  Ovaj riječni sustav trenutno je u fokusu jedne od najvećih inicijativa za zaštitu rijeka u Europi.

Godine 2011., ministri Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije zaduženi za zaštitu okoliša i prirode potpisali su zajedničku deklaraciju o osnivanju UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” (TBRMDD). Iduće, 2012. godine, UNESCO-v Odbor “Čovjek i biosfera” u Parizu službeno je proglasio hrvatsko-mađarski dio Prekograničnog rezervata biosfere.  Proglašeno područje pokriva 630 000 ha, tj. oko 60% budućeg Rezervata biosfere u pet država.

Rezervati biosfere međunarodno su priznati od strane UNESCO-a, a nominiraju ih nacionalne vlade te nakon proglašenja oni ostaju pod nadležnosti država u kojima su smješteni. Uspostava rezervata biosfere započela je s UNESCO programom “Čovjek i biosfera” 1970. godine. Trenutno u svijetu postoji 621 rezervat biosfere u 117 zemalja, samo 12 ih je bilateralnih i 1 trilateralan.

Rezervati biosfere ispunjavaju tri glavne funkcije:

• održavanje ekosustava;
• omogućavanje održivog društveno-ekonomskog i ekološkog regionalnog razvoja;
• poticanje obrazovanja, istraživanja i praćenja stanja u okolišu.

UNESCO Prekogranični rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav”:

• uključuje koherentnu mrežu 13 zaštićenih područja, uključujući i svjetski poznati Park prirode Kopački rit;
• je najveće zaštićeno riječno područje u Europi i prvi UNESCO-v rezervat biosfere koji će se rasprostirati kroz pet zemalja;
• predstavlja inovativnu međusektorsku suradnju i usklađeni održivi regionalni razvoj koji doprinosi prekograničnom pomirenju (WWF, 2010).

Za više informacija posjetite: http://www.amazon-of-europe.com/en/biosphere-reserve/

http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/

Većina riječnih ptica, posebno onih koje ovise o dinamičnim staništima (npr. strmim obalama, šljunčanim i pješčanim sprudovima) duž rijeke Drave te s Dravom povezanih tokova Mure i Dunava, kritično je ugroženo. Na Dravi postoje samo dvije do tri kolonije male čigre (Sterna albifrons) i obične čigre (Sterna hirundo). U posljednjih 30 godina uočeno je znatno smanjenje broja bregunica (Riparia riparia): populacija bregunica se s 30 000 gnijezdećih parova u 1980-im smanjila na samo 3000 do 4000 parova koji danas gnijezde na obalama Drave. Zbog navedenog, plan za zaštitu ptica hitno je potreban. Stoga će se u sklopu DRAVA LIFE projekta razviti akcijski plan za zaštitu ugroženih vrsta riječnih ptica.

• Kroz akcijski plan posebno će se naglasiti važnost i mjere za očuvanje male čigre (Sterna albifrons) i obične čigre (Sterna hirundo). Projektno područje između Donje Dubrave (rkm 240) i Ferdinandovca (rkm 185) jedino je područje na rijeci Dravi na kojem gnijezde male čigre, a uz rijeku Savu i jedino mjesto u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Mala čigra redovito gnijezdi zajedno s običnim čigrama. Staništa ovih dviju vrsta ptica smanjila su se za više od 90% tijekom posljednjih 100 godina. Među glavnim uzrocima takvog pada su produbljivanje korita i regulacija rijeka, kao i ljudske aktivnosti (npr. ribolov i kanuing) koje ugrožavaju posljednje kolonije čigri.

• Mala prutka (Actitis hypoleucos)

Na rijeci Dravi gnijezdi 77% ukupne populacije male prutke u Hrvatskoj. Mala prutka se razmnožava, hrani i odmara duž obala rijeke te na vodenim površinama u širem poplavnom području rijeke, ali zbog degradacije sustava rukavaca i dinamičnih staništa na glavnom toku rijeke, ova vrsta i njena ukupna populacija dugoročno su ugrožene.

• Vodomar (Alcedo atthis)

Duž rijeke Drave gnijezdi samo oko 50 parova vodomara. Populacija ove vrste znatno se smanjila tijekom proteklih desetljeća zbog gubitka strmih obala u proteklih 100-tinjak godina (oko 80% staništa tog tipa je izgubljeno).

• Bregunica (Riparia riparia)

Bregunica je uobičajena ptica na rijeci Dravi koja gnijezdi na strmim pjeskovitim obalama koje su pod stalnim utjecajem erozije. Prema procjenama, 1980-ih godina na Dravi se gnijezdilo oko 30 000 parova no taj se broj smanjio na samo 3000 do 4000 parova posljednjih godina.  Glavni uzrok opadanja broja parova ptica je gubitak prikladnih strmih obala zbog regulacije rijeke i izgradnje obaloutvrda.

Tijekom trajanja projekta, provedba različitih aktivnosti obnove neće imati pozitivan utjecaj samo na gore navedene vrste riječnih ptica, već će pozitivno utjecati i na poboljšanje stanišnih uvjeta za nekoliko drugih vrsta ptica kao što su  kulik sljepčić (Charadrius dubius), pčelarica (Merops apiaster) te ostale vrste.

Usluge ekosustava podrazumijevaju posredni i neposredni doprinos ekosustava čovjekovoj dobrobiti. One posredno i neposredno podržavaju naše preživljavanje i kvalitetu života.

Postoje četiri tipa usluga ekosustava:

• usluge opskrbe predstavljaju proizvode dobivene iz ekosustava poput hrane, vode za piće, drva, vlakana, genetskih resursa i lijekova;
• usluge regulacije predstavljaju dobrobiti dobivene regulacijom procesa u ekosustavu kao što su reguliranje klime, prirodnih nepogoda, pročišćavanje vode i upravljanje otpadom, oprašivanje ili kontrola nametnika;
• usluge pružanja staništa stavljaju naglasak na važnost ekosustava u pružanju staništa za ptice selice i za održavanje genetske raznolikosti;
• kulturne usluge uključuju nematerijalne dobrobiti koje ljudi primaju iz ekosustava kao što su duhovno obogaćivanje, intelektualni razvoj, rekreacija i estetske vrijednosti.

Za više informacija posjetite: http://biodiversity.europa.eu/topics/ecosystem-services

“Obrazovana javnost može biti jedno od najjačih oružja u svjetskoj borbi protiv štetnih aktivnosti u okolišu. Načini na koje javnost može pomoći u težnji za provedbom raznoliki su, kao i potencijalni pristupi u podizanju svijesti javnosti” (UNEP, Svijest javnosti o okolišu i edukacija).

Kako bi se širu javnost uključilo i educiralo o obnovi rijeka, ugroženim vrstama i NATURA 2000 područjima, projektni partneri DRAVA LIFE projekta će provesti različite aktivnosti podizanja svijesti i komunikacije:

• javnosti će biti prezentirana serija kratkih videa te dulji dokumentarac koji će prikazati glavne probleme vezane uz rijeku Dravu i projekt;
• projektni će partneri organizirati nekoliko vođenih ekskurzija na projektna područja namijenjena različitim ciljnim skupinama (učenicima i studentima, zainteresiranim građanima, županijskim predstavnicima, udrugama, fakultetima, nacionalnim i međunarodnim stručnjacima);
• “Osjetite rijeku”, dani organiziranih tura unutar projektnog područja omogućit će lokalnim zajednicama sudjelovanje u projektnim aktivnostima, kao što je npr. sadnja kebrača;
• putujuća izložba o glavnim temama projekta bit će postavljena duž rijeke Drave, te na drugim događajima na projektnom području. Kako bi se obogatili edukativni programi partneri će razviti priručnik za program „Škola u prirodi“. Program će se temeljiti na metodama osnovnoškolskog obrazovanja, a usmjerit će se na NATURA 2000 staništa i vrste duž rijeke Drave;
• uspostava mreže edukacijskih točaka duž biciklističke staze Mura-Drava u Varaždinskoj županiji;
• Dravska vodena škola– novi centar za posjetitelje namijenjen djeci gdje će moći učiti o rijeci Dravi, njenim hidromorfološkim karakteristikama i ugroženim vrstama koje žive duž rijeke;
• poučna staza i edukacijski “kutak” u Legradu i Noskovačkoj Dubravi (Informativno edukativni centar)

Povrh toga na mjestima obnove organizirat će se trening za specijalizirane eko-turističke vodiče (mrežu Čuvara rijeka, turističke vodiče, turističke zajednice i turističke agencije). Cilj ove aktivnosti je osigurati ekološki održivo korištenje NATURA 2000 područja i područja obnove rijeke Drave.

Na kraju projekta 2020. godine organizirat će se Međunarodni simpozij o rijeci Dravi “Akcija za rijeku Dravu” na razini svih zemalja sliva rijeke Drave (Austrija, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovenija). Simpozij će odražavati postignuća u posljednjem desetljeću, 10 ciljeva koji su dogovoreni na prvoj međunarodnoj konferenciji o rijeci Dravi “Vizija za rijeku Dravu” u Mariboru 2008. Tada su definirane potrebe i zajednički koraci za održivo upravljanje slivom rijeke Drave. Cilj simpozija će biti jačanje prekogranične suradnje i promocija konkretnih zajedničkih aktivnosti na rijeci Dravi kao model integriranog upravljanja rijekom.