Educational summer camp "Our Drava"/Ljetni edukacijski kamp "Naša Drava"
Educational summer camp "Our Drava"/Ljetni edukacijski kamp "Naša Drava"

Edukacijski ljetni kamp „Naša Drava“ kao dio 2018. – Godine čigre

/in /by

Varaždin – Sedmodnevni edukacijski kamp za učenike o dobrobitima rijeke Drave održan je u Jalžabetu blizu Varaždina od 24. do 30. lipnja. 15 učenika iz Prve gimnazije Varaždin i nekoliko učenika iz srednje škole Ivanec sudjelovalo je na edukacijskom kampu „Naša Drava“. Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama i staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave. Kamp „Naša Drava“ organizirala je Udruga BIOM kao dio aktivnosti 2018. – Godine čigre te u sklopu Projekta Interreg „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“.

Tijekom trajanja kampa učenici su posjetili jezero Ptuj u Sloveniji, akumulacije hidroelektrana kod Varaždina i Čakovca i šire područje Regionalnog parka Mura – Drava gdje su aktivno istraživali rijeku Dravu i učili o biljkama i vrstama tog područja.

Educational summer camp “Our Drava”/Ljetni edukacijski kamp “Naša Drava”

Branka Španiček iz WWF Adrije kao jedan od predavača u kampu održala je predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na Male čigre (Sternula hirundo) i Bregunice (Riparia riparia). Migracijske ptice poput čigri mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima i najčešće se gnijezde na šljunčanim otocima i pješćanim sprudovima na samo nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Učenici su također bili upoznati sa EU projektom DRAVA LIFE i aktivnostima koje se provode u sklopu projekta poput prve reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj. Dvije riječne biljke Kebrač (Myricaria germanica) i Patuljasti rogoz (Typha minima) nestale su sa ovog područja no procesom reintrodukcije i repopulacije vraćene su na nekoliko lokacija duž obale rijeke Drave.

Nevladina organizacije WWF Adria i BIOM proglasili su 2018. Godinom čigre. Dvije organizacije paralelno provode odvojene projektne aktivnosti tijekom godine s ciljem zaštite čigri i podizanjem svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave; WWF Adria u sklopu projekta DRAVA LIFE i BIOM u sklopu svojeg Interreg projekta „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“.

Za više vijesti o edukacijskom ljetnom kampu „Naša Drava“ kliknite ovdje: http://www.biom.hr/vijesti/edukacijski-kamp-nasa-drava/

Dr. Dragica Purger a botanist and expert associate in the DRAVA LIFE project/botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta

Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi

/in /by

Legrad – Ranije ove godine na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. Rezultati monitoringa obavljenog krajem lipnja 2018. godine pokazali su da je prva faza reintrodukcije i repopulacije izumrlih riječnih biljaka na Dravi prošla uspješno. Monitoring je prvotno bio planiran za početak svibnja no zbog neobično dugog perioda sa visokim vodostajima morao je biti odgođen.

Patuljasti rogoz na lokaciji Forjanov siget/Dwarf cattail at location Forjanov siget

German tamarisk at location Libanovec/Kebrač na lokaciji Libanovec

 

 

 

 

 

 

 

 

 

„Usprkos nepovoljnim uvjetima i bojazni da će visoki vodostaji nepovoljno utjecati na biljke, iznimno smo sretni što su rezultati prvog monitoringa pokazali da je prva faza aktivnosti repopulacije, odnosno reintrodukcije bila uspješna. Naša stručna suradnica, dr. Dragica Purger na terenu je pronašla jedinke kebrača i patuljastog rogoza gotovo na svim lokacijama na kojima je ova aktivnost provedena. Nažalost, nisu sve biljke uspjele preživjeti visoke vodostaje, no vjerujemo da će preživjele jedinke i dalje rasti i razvijati se. Prva godina kritična je u ovakvim slučajevima te ćemo preživjele biljke pomno pratiti u narednim mjesecima. Konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći će se prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije gotovo su iščeznule sa dravskih sprudova. Čimbenici koji su utjecali na nestanak ovih vrsta su promjena i smanjenje prirodne dinamike rijeke, svakodnevne nagle varijacije vodostaja uslijed rada hidroelektrana (previše dinamike) te nedostatak sedimenta, odnosno sve manji broj šljunčanih i pješčanih sprudova.  Kebrač je posljednju put bio zabilježen 2013. godine na sprudovima kod Legrada, dok je patuljasti rogoz sa Drave nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. U sklopu ove aktivnosti biljke kebrača preseljene su sa šljunčara kod Varaždina i Preloga na unaprijed odabrane lokacije, dok je patuljasti rogoz dopremljen sa rijeke Drave u Austriji gdje je njegova populacija u dobrom stanju također zahvaljujući reintrodukciji koja je provedena u više projekata.