2018 - Stranica 2 od 2

DRAVA LIFE Info Day/DRAVA LIFE info dan

DRAVA LIFE projekt predstavljen na sajmu LIFE projekata u Zagrebu

08/05/2018/in Uncategorized /by bspanicek

Zagreb – U ponedjeljak, 7. svibnja 2018., u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu je održan LIFE Info dan i Sajam LIFE projekata koji se provode na području Republike Hrvatske.

LIFE Info dan organiziran je povodom otvaranja LIFE natječaja za 2018. godinu koji su potencijalnim prijaviteljima predstavili predstavnici LIFE programa. Predstavljeni su tematski prioriteti i promjene u novom načinu prijave.

Cilj samog EU LIFE programa jest kroz održivi model sufinanciranja pružiti potporu europskim projektima s dodatnom vrijednošću koji provode aktivnosti vezane uz obnovu okoliša i klimatske promjene.

U sklopu LIFE Info dana organiziran je i Sajam LIFE projekata na kojem je predstavljeno ukupno 11 projekata. Među njima i DRAVA LIFE projekt koji se provodi na području 3 županije. Ukupna vrijednost projekta DRAVA LIFE je 4,6 mil EUR-a, od kojih je 60% sredstava iz Europske unije što ga čini najvećim projektom financiranim iz LIFE programa Europske Unije na području Hrvatske. Vodeći partner u projektu su Hrvatske vode dok su ostali partneri redom Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, WWF Austrija i Javne ustanove iz Virovitičko-podravske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije.

Područje projekta DRAVA LIFE obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara. U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).

Na LIFE Info danu sudjelovali su partneri DRAVA LIFE projekta: Lidija Baras ispred Hrvatskih voda, Branka Španiček i Denis Povijač iz WWF Adrije i Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.

DRAVA LIFE press conference/Konferencija za medije

Partneri DRAVA LIFE projekta predstavili rezultate dosadašnjih aktivnosti unutar najvećeg LIFE projekta u Hrvatskoj

13/04/2018/in Uncategorized /by bspanicek

U kongresnoj dvorani Park Boutique hotela u Varaždinu održana je prva konferencija za medije povodom predstavljanja dosadašnjih i najave nadolazećih aktivnosti po završetku prve faze EU projekta Drava LIFE u Hrvatskoj.

Rijeka Drava čini okosnicu budućeg petodržavnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav te kao takva, u sadašnjem stanju, ima veoma velik potencijal za revitalizaciju, odnosno obnovu. Provedbom DRAVA LIFE projekta uvode se nove prakse u upravljanju vodama i u zaštiti prirode na temelju brojnih iskustava širom Europe koja su pokazala kako je revitalizacija rijeka i njihovih poplavnih područja jedan od prirodi najprihvatljivijih načina poboljšanja stanja ekosustava, ali i obrane od poplava.

Glavni cilj projekta DRAVA LIFE je unaprijediti ekosustav Drave u Hrvatskoj provedbom različitih aktivnosti obnove rijeke, uspostavom prekogranične suradnje, smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica te općenito podizanjem svijesti o važnosti ovog područja poznatog i pod nazivom „Europska Amazona“. Uz spomenuti inovativni pristup upravljanju rijekama, želja partnera je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

„Ukupna vrijednost projekta DRAVA LIFE je 4,6 mil EUR-a, od kojih je 60% sredstava iz Europske unije što ga čini najvećim projektom financiranim iz LIFE programa Europske Unije na području Hrvatske. Vodeći partner u projektu su Hrvatske vode dok su ostali partneri redom Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, WWF Austrija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije“, rekao je Jasmin Sadiković koordinator projekta i predstavnik Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek.

Uz rijeku Dravu izgrađeni su brojni nasipi za obranu od poplava (većinom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća) koji pružaju veću sigurnost i štite od poplava brojna naselja s obje strane rijeke. Radovima na izgradnji dodatnih vodenih tokova povećat će se otpornost obrane od poplava na kritičnim dijelovima rijeke.

„U DRAVA LIFE projektu, Hrvatske vode VGO Varaždin vodeći su partner koji s timom od desetak ljudi provodi tehničke aktivnosti što podrazumijeva projektiranje, ishođenje svih dozvola, monitoring, otkup zemljišta na dvije lokacije te samo izvođenje najvažnije aktivnosti, a to su radovi na revitalizaciji pojedinih dijelova rijeke Drave na ukupno sedam lokacija. Radovi revitalizacije koji će se izvoditi na tim lokacijama iskopi su na proširenju korita rijeke i postojećih rukavaca te inicijalnih kanala čime će se napraviti nova vodna tijela, novi rukavci s više vode koja će pokretati očekivanu eroziju na mjestima gdje neće praviti štetu vrijednoj infrastrukturi“, poručio je Zdenko Kereša voditelj projekta i predstavnik Hrvatskih voda.

Poželjnim erozijskim procesima stvorit će se kroz određeno vrijeme dodatna staništa za ptice, ribe, biljne vrste, općenito floru i faunu koja nedostaje uz rijeke u Europi što će poboljšati boraznolikost na rijeci Dravi. Cijela Drava u Hrvatskoj je radi svoje prirodne vrijednosti uključena u ekološku mrežu Europske unije Natura 2000, Regionalni park Mura‐Drava te UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura‐Drava‐Dunav. Na Dravi još uvijek ima šljunčanih sprudova i strmih obala, najugroženijih riječnih staništa koja su dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre čiji je broj u stalnom opadanju.

„WWF je rijeku Dravu prepoznao kao značajno prirodno područje još prije 20-ak godina. Usprkos raznim antropogenim utjecajima Drava još uvijek pruža dom raznim biljnim i životinjskim vrstama. Ove godine posebnu smo pozornost posvetili obnovi tih staništa i aktivnostima koje će doprinjeti povećanju broja biljaka i ptica. Tako smo zajedno sa udrugom BIOM, 2018. godinu proglasili godinom čigre, a prije nepuna dva tjedna proveli smo prvu reintrodukciju, odnosno ponovno uvođenje dvije biljne vrste (kebrač i patuljasti rogoz) koje su uslijed čovjekovog djelovanja isčezle sa prirodnih staništa na rijeci Dravi“, rekla je Branka Španiček voditeljica projekta u WWF Adriji.

Područje projekta DRAVA LIFE obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački rit).Na ovom području djeluju tri javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima.

„Aktivnosti Javne ustanove Varaždinske županije obuhvaćaju izradu i postavljanje više informativno-edukativnih točaka na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji. Odmorišta s informativno-edukativnim sadržajima povećati će svijest lokalnog stanovništva i posjetitelja o potrebi očuvanja vrsta i staništa, a završit će se i postaviti na području županije uz rijeku Dravu do kraja 2018. godine. Dobrobiti ove aktivnosti najviše će osjetiti lokalno stanovništvo, izletnici i biciklisti na postojećoj biciklističkoj stazi Mura-Drava bike“, zaključila je Alenka Car predstavnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije.

Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje riječnih brana koje ometaju povezanost rijeka. Unutar DRAVA LIFE projekta nastojat će se obnoviti ključne prirodne karakteristike riječnog ekosustava Drave kao jedne od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u Natura 2000 području. Izgradnjom 22 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka Drava već je dovoljno uništena i ostao je samo mali dio njenog slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.

Workshop Noskovacka Dubrava/Radionica u Noskovačkoj Dubravi

Unutar DRAVA LIFE projekta održana radionica za izradu Plana upravljanja posjetiteljima

11/04/2018/in Uncategorized /by bspanicek

WWF (Svjetska organizacija za zaštitu prirode) je u sklopu DRAVA LIFE projekta organizirao dvodnevnu radionicu i terenski obilazak rijeke Drave u Noskovačkoj Dubravi. Ovo je bila druga u nizu od ukupno tri radionice za izradu Plana upravljanja posjetiteljima za projektno područje koje uključuje Natura 2000 područja u Hrvatskoj, a koja će sačinjavati dio budućeg penta-lateralnog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Stručnjaci iz sektora zaštite prirode i turizma, regionalnih razvojnih agencija duž Drave, kao i predstavnici nevladinog sektora te partneri DRAVA LIFE projekta sudjelovali su na radionici održanoj u Informativno – edukativnom centru “Dravska priča” u Noskovačkoj Dubravi. Međunarodni stručnjaci austrijskog ureda za integrirano planiranje krajolika Revital vodili su radionicu zajedno sa projektnim timom WWF-a.

Sudionici (partneri i stručnjaci) su u malim grupama razgovarali o njihovom viđenju zonacije rijeke Drave u Hrvatskoj od Dubrave Križovljanske do ušća Drave u Dunav na dvije zone: zonu za posjetitelje te zonu za očuvanje prirode. Predložena zonacija bazirana je na temelju rezultata prve radionice o ovoj temi održane u studenome 2017. godine tijekom koje su napravljeni popis i mapiranje postojećih zona koje su ekološki osjetljive te postojećih rekreacijskih i edukacijskih sadržaja duž rijeke Drave. Na temelju tih rezultata pripremljene su karte koje su poslužile kao radni materijal za ovu radionicu.

Working group debates on proposed maps/Grupa debatira o predloženim kartama

Drugog dana radionice sudionici su imali organiziran terenski obilazak Drave biciklima. Početak obilaska je bio u Edukacijskom centru u Noskovačkoj Dubravi, a obilazak je obuhvaćao područje uz rijeku Dravu do kupališta uz naselje Sopje. Na povratku, sudionici su prolazili kroz naselja Sopje i Noskovci. Tijekom obilaska rijeke Drave sudionici su mogli vidjeti postojeće biciklističke staze, rekreacijska područja (uključujući mjesta za piknik, privezišta za čamce, kućice za odmor i dr.), postaje za bicikle i sl. te razgovarati o mogućim aktivnostima, problemima ilegalnih kućica za odmor kao i o planiranim projektima duž rute.

Rezultati ove radionice biti će detaljno obrađeni te će služiti za pripremu nastavak procesa izrade Plana upravljanja posjetiteljima koji će uslijediti ove godine u vidu međunarodne radionice čiji je cilj završetak ovog Plana.

Workshop and field trip in Noskovačka Dubrava, Croatia/Radionica i i terenski obilazak rijeke Drave u Noskovačkoj Dubravi

Reintrodukcija riječnih biljaka uz Dravu/Reintroduction of riverine plants within the Drava Life project

Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj

30/03/2018/in Uncategorized /by bspanicek

U petak 30. ožujka 2018. na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.

Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.

„Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a rijeka Drava još uvijek je jedna od njih“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na 3 prethodno odabrane lokacije.

„U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica sa dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj“, rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.

Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.

Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada gosp. Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec gđa. Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.

Godina 2018. je godina čigre

30/01/2018/in Uncategorized /by bspanicek

Godina čigre je 2018. godina koju su tako proglasile nevladine organizacije WWF i Biom. Obje udruge provode projekte kojima rade na očuvanju staništa ovih ptica. WWF Adria kroz projekt DRAVA LIFE, a Biom kroz Interreg projekt Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave.

Čigre su ptice koje su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na sjevernim krajevima s vječnim ledom. Može ih se naći na obali mora i slatkovodnim vodama. Mnoge su selice i zimu provode u toplijim južnim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su i mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima. Gnijezde kolonijalno ili u pojedinačnim parovima na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra (Sternula albifrons) najmanja je vrsta u porodici čigri. Veličine je od 20 do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, može se prepoznati i po žutom kljunu i narančastim nogama. Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) je veličinom veća. Dužine s rasponom od 31 do 35 cm, teška između 110 i 150 grama. Za razliku od male čigre, crvenokljuna čigra ima crvene noge i crveni kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo. Obje vrste su selice i zimu provode u Africi. Mala čigra se gnijezdi kolonijalno dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno. U Hrvatskoj čigre gnijezde uz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama i akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te na sprudovima. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Mala čigra je u Hrvatskoj iznimno rijetka. „Zbog stalnog uznemiravanja te nestanka pogodnih staništa i regulacija rijeke u prošlosti, na rijeci Dravi u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Kako bismo povećali broj ptica te na njih upozorili lokalno stanovništvo, još je prošle godine postavljeno šest informativnih ploča uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji. To je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Gnijezdeća populacija crvenokljune čigre procijenjena je na između 400 i 700 parova u Hrvatskoj. Najveće kolonije nalaze se na jezeru Rakitje i Ormož, a gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema.

Godina čigre – Prijetnje i aktivnosti za zaštitu

„Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima. Poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, zagađenja voda, te različite sportske i rekreativne aktivnosti. Zbog tih je aktivnosti ugrožena uspješnost njihova gniježđenja. Čigre često zbog uznemiravajućih faktora i velike fluktuacije razine vode na području gdje obitavaju ne mogu naći pogodno područje za gniježđenje. Tome također ne ide u prilog što su podložne predaciji od sisavaca (štakori, lisice, vidre) i drugih ptica (galebovi, vrane). Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, tvrdi Biljana Ječmenica, stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom.

Crvenokljuna i mala čigra su u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Nalaze se u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN) gnijezdeće populacije.

Uz očuvanje posljednjih gnijezdećih parova male i crvenokljune čigre potrebno je obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti rijekama da stvaraju nove šljunčane i pješčane sprudove. Također, spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja od sredine travnja do kraja srpnja.

Tijekom cjelogodišnjeg trajanja „Godine čigre“ obje će udruge provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri. A raditi će i na podizanju svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave.