German tamarisks (Myricaria germanica)
Prijatelj čigri
BUDI I TI PRIJATELJ ČIGRI!
Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,
naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.
No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.
Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.
Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!
Predavanje o DRAVA LIFE projektu
And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić
Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi
LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.
Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.
Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.
©WWF
©WWF
Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.
„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.
©WWF
©WWF
„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).
Sudionici panel diskusije (© M. Lenac)
Održana druga LIFE konferencija „Rezultati i dobrobiti LIFE projekata“
Zagreb – U utorak, 12. veljače 2019. godine održana je druga po redu LIFE konferencija u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Bila je to prilika za predstavljanjem uspješnih hrvatskih i inozemnih projekata koji su sufinancirani u okviru Programa LIFE.
Zdenko Kereša, projektni menadžer, predstavio je projekt DRAVA LIFE, dok je Jasmin Sadiković kao koordinator projekta sudjelovao u panel diskusiji na temu integracije LIFE projekata u javne politike i zakonodavstvo.
Zdenko Kereša predstavlja projekt DRAVA LIFE (© M. Lenac)
Sudionici panel diskusije (© M. Lenac)
Osim prezentacija projekata i panel diskusije, LIFE konferencija uključivala je i sajam LIFE projekata koji se provode u Hrvatskoj. Predstavnici projektnih partnera zainteresiranim sudionicima skupa dijelili su promotivne materijale i dodatne informacije o projektu DRAVA LIFE.
Predstavnice partnera na sajmu LIFE projekata (© WWF)
DRAVA LIFE tim na drugoj LIFE konferenciji (© WWF)
Više informacija o drugoj LIFE konferenciji možete pronaći na stranicama Programa LIFE Hrvatska.
Sudionici skupa u Čakovcu (© Međimurska priroda)
DRAVA LIFE projekt predstavljen na stručnom skupu u Čakovcu
Čakovec – Stručni skup na temu „Turizam promatranja ptica u kontinentalnoj Hrvatskoj – stanje i mogućnosti razvoja“ održan je od 31. siječnja do 1. veljače 2019. godine u Čakovcu. Skup je organizirala Javna ustanova Međimurska priroda uz potporu institucija iz sektora turizma i zaštite prirode. Cilj ovog stručnog skupa bio je okupiti sve relevantne dionike u sektoru turizma koji se bave promatranjem ptica te predstaviti trenutne mogućnosti i ponudu za promatranje ptica, npr. u Lonjskom polju, Parku prirode Kopački rit i drugdje.
Sudionici skupa u Čakovcu (© Međimurska priroda)
Branka Španiček predstavlja Drava LIFE projekt (© Međimurska priroda)
Projekt DRAVA LIFE, te aktivnosti povezane sa razvojem Plana upravljanja posjetiteljima i Akcijskog plana za riječne ptice, predstavila je Branka Španiček (WWF Adria). Uspostava zajedničkog okvira za upravljanje posjetiteljima na rijeci Dravi u Hrvatskoj izuzetno je važna za zaštitu osjetljivih vrsta ptica poput orla štekavca (Halietus albicilla), crne rode (Cioconia nigra) ili male i crvenokljune čigre (Sternula albifrons i Sterna hirundo).
Promatranje ptica na rijeci Dravi (© WWF)
Cilj je Plana upravljanja posjetiteljima harmonizacija postojećeg korištenja rijeke Drave u rekreacijske i turističke svrhe sa zaštitom prirode, smanjenjem konflikata i stvaranjem dobrobiti za prirodu i posjetitelje. S druge strane, kako bi se osigurala zaštita osjetljivih vrsta ptica na međunarodnom nivou, na razini budućeg pentalateralnog Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, partneri projekta DRAVA LIFE razvijaju Akcijski plan za riječne ptice. Razvoj takvog plana za odabrane vrste riječnih ptica prvi je korak ka njihovu dugotrajnom očuvanju.
Više informacija o stručnom skupu možete pronaći ovdje.