Field visit©B. Španiček

39. susret partnera projekta DRAVA LIFE

Dana 13. i 14. prosinca 2022. godine partneri projekta DRAVA LIFE sastali su se 39. put u prostorijama Hrvatskih voda u Varaždinu u hibridnom obliku (dio uživo, dio online). Sastanak su iskoristili kako bi se međusobno informirali o trenutnim aktivnostima te razgovarali o detaljima nadolazećih aktivnosti obnove. Najviše se napredovalo u pripremi provedbe konkretnih aktivnosti obnove koje bi na nekim lokacijama trebale započeti u zimskim razdobljima u 2023. godini!

Drugog dana nekoliko projektnih partnera posjetilo je lokacije obnove C.3 Donja Dubrava – Legrad i C.4 Most Botovo kako bi detaljnije razgovarali o detaljima prvih projektnih aktivnosti obnove i procijenili učinak izgradnje novog željezničkog mosta preko rijeke Drave kod Botova na dinamiku aktivnosti obnove rukavca.

Ovo je bio zadnji sastanak projektnih partnera u 2022. godini i svi vam žele vesele i sretne blagdane te zdravu i sretnu Novu godinu!

Radovi kod mosta Botovo_Works at the Botovo bridge©B. Španiček

Lokacija obnove C.3_C.3 restoration site©B. Španiček

Lokacija obnove C.4_C.4 restoration site©B. Španiček

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije
Reallocation action©Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije

Kebrač uspješno preseljen na prirodna staništa rijeke Drave

Petnaest riječnih entuzijasta iz Srednje škole Arboretum Opeka, Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu okoliša i prirode i Državne inspekcije predvođenih Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije udružili su se u petak 9. prosinca 2022. u akciji premještanja 30 jedinki kebrača iz šljunčare Turnišće na šljunčani sprud na Dravi nizvodno od Ormoškog jezera.

Reznice od dviju najvećih biljaka djelatnici zagrebačkog Botaničkog vrta i učenici Srednje škole Arboretum Opeka pokušat će ukorijeniti kako bi se u kasnijim fazama mogle premjestiti na prirodna staništa na Dravi.

Kebrač (Myricaria germanica) je pionirska vrsta koja raste na šljunčanim obalama rijeka i obalama vodotoka Alpa i njihovih podnožja. To je biljka prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima na svom staništu koje je ograničeno na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove Rijeka isprepletenih tokova. Stoga se ove vrste smatraju indikatorskim vrstama zdravih i prirodnih rijeka. Kebrač je nestao s prirodnih staništa rijeke Drave kanaliziranjem rijeke, izgradnjom hidroelektrana, kao i vađenjem šljunka i pijeska. Stoga su šljunčani i pješčani sprudovi kao pionirski tipovi staništa postali vrlo rijetki u Europi i jedan su od najugroženijih ekosustava. Kebrač je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj zbog čega je vrlo važno osigurati preostalu populaciju i dobro je pratiti.

Ova vrlo vrijedna aktivnost koju vodi jedan od partnera projekta DRAVA LIFE pridonosi već provedenim aktivnostima ponovnog uvođenja i premještanja kebrača iz prethodnih godina.

Nadamo se da će se premještene biljke uspjeti prilagoditi novom, prirodnom staništu i da će se sljedećih godina proširiti i na staništa nizvodno!

Key river bird species©T. Nikowitz

Bernska konvencija primila je na znanje Akcijski plan za riječne ptice u Petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav

Dana 29. studenoga 2022. godine, 42. Stalni odbor Bernske konvencije* primio je na znanje Akcijski plan za riječne ptice u Petodržavnom rezervatu biosfere “Mura-Drava-Dunav” i pozvao svih pet zemalja da podrže njegovu provedbu. To će pridonijeti jačanju napora i potrebnih radnji u cilju zaštite riječnih ptica na rijekama Muri, Dravi i Dunavu.

Ovaj dokument je pripremljen u sklopu projekta DRAVA LIFE 2019. godine u suradnji WWF Austrije i REVITAL-a. Usklađen je s ornitolozima i raznim dionicima iz pet zemalja na nekoliko radionica (svi suradnici navedeni su u akcijskom planu).

Plan se bavi četirima gnjezdaricama šljunčanih sprudova (crvenokluna čigra, mala čigra, mala prutka, i kulik sljepčić) te trima gnjezdaricama strmih pješčanih obala (bregunica, vodomar i pčelarica). Ovih sedam vrsta riječnih ptica ugroženo je diljem Europe zbog gubitka staništa koja su ovisna o vrlo dinamičnim riječnim ekosustavima. Riječni sustav Mura-Drava-Dunav jedan je od ekološki najvažnijih u Europi. Ipak, pretrpio je gubitak staništa u posljednjih 100 godina zbog izgradnje hidroelektrana, poboljšanja uvjeta za plovidbu te zaštitu od poplava. To je dovelo do gubitka 70% šljunčanih i pješčanih sprudova. Na primjer, preostale su tek dvije-tri kolonije male i obične čigre. Također je izgubljeno 50% prirodnih riječnih obala. Stoga se broj parova bregunica smanjio s 30.000 pari u 1980. na 7.000 u posljednjem desetljeću.

Dugoročno očuvanje tih riječnih ptica ovisi o budućem upravljanju prekograničnim riječnim ekosustavom. Hitno je potreban sveobuhvatan akcijski plan na prekograničnoj razini. Cilj Akcijskog plana je poticanje sveobuhvatnih i usklađenih mjera očuvanja sedam definiranih ključnih vrsta riječnih ptica u cijelom Rezervatu biosfere. To je prvi plan očuvanja vrsta razvijen na prekograničnoj razini unutar Rezervata biosfere i ima za cilj podržati provedbu mjera očuvanja riječnih ptica, kao i provedbu planova upravljanja Rezervatom biosfere i Natura 2000 u tom području. Nadalje, cilj mu je olakšati obnovu i ekološko upravljanje triju rijeka te potaknuti izradu “plana razvoja rijeke”. Za svaku prijetnju riječnim pticama definirani su ciljevi. Na temelju toga potrebne su 43 akcije za očuvanje ovih vrsta ptica.

 

*Bernska konvencija: www.coe.int/en/web/bern-convention

Bernska konvencija je obvezujući međunarodni pravni instrument u području očuvanja prirode, koji pokriva većinu prirodne baštine europskog kontinenta i proteže se na neke države Afrike.

Naslovnica knjige Gorana ŠafarekaBranka Španiček
20221024_123825

Nova knjiga o rijeci Dravi – Drava jučer, danas, sutra

Nastala iz kreativnog pera autora i fotografa Gorana Šafareka, nova knjiga o rijeci Dravi – Drava jučer, danas, sutra – sažima najrelevantnije podatke o rijeci i ilustrira ih prekrasnim slikama. Knjiga pruža informacije o fizičkim karakteristikama rijeke, društvenoj i kulturnoj važnosti, vrstama i staništima, prijetnjama te o budućnosti ovog riječnog krajolika imajući u vidu projekte obnove koji se trenutačno provode na rijeci Dravi.

Knjiga obiluje prekrasnim prikazima Drave

Knjiga obiluje prekrasnim prikazima Drave

 

Izrađena u sklopu projekta DRAVA LIFE, knjiga će biti podijeljena dionicima na događanjima koja će se održati sljedećih godina te će biti dostupna u odabranim knjižnicama duž rijeke Drave.

 

Naslovnica knjige Gorana Šafareka

Drava – jučer, danas, sutra

 

Knjiga je objavljena unutar projekta DravaLife

Knjiga je objavljena unutar projekta DRAVA LIFE

DRAVA LIFE project teamBirgit Egger
DRAVA LIFE project team

Izlet na rijeke Allier i Loire u Francuskoj

Konačno, nakon dvije godine pandemije, u srpnju 2022. godine, tim DRAVA LIFE projekta mogao je posjetiti jednu od najdivljijih i najimpresivnijih rijeka u zapadnoj Europi: rijeku Allier, pritoku rijeke Loire, u Francuskoj. Zahvaljujući ranoj inicijativi akcija obnove koje su počele 1980-ih, uključujući sprječavanje i uklanjanje brana te kupnju zemljišta, rijeka Allier ima referentni karakter za slične rijeke u Europi zbog svojih prirodnih uvjeta. Rijeka Allier danas je većim dijelom zaštićena kao područja Natura 2000 i djelomično kao “Réserve Naturelle Val d Állier”. Rijeka je duga 421 kilometar. Izvire u planinama Cevennes 50 kilometara istočno od Mendea i ulijeva se 5 km zapadno od Neversa u rijeku Loire.

Pogled na Allier sa strme obale u Chemillyju

Na ovo putovanje iz Austrije i Hrvatske u Le Veurdre u Francuskoj krenulo je 14 osoba DRAVA LIFE tima uz još četvero zainteresiranih kolega. Većina grupe išla je noćnim vlakovima iz Beča i Zagreba preko Züricha do Le Veurdrea u Francuskoj. Malo, šarmantno selo smješteno je na samoj obali rijeke Allier. Bilo je to savršeno mjesto za boravak za naše riječne ekspedicije.

Tim DRAVA LIFE projekta prošao je cijeli ovaj put do Francuske kako bi vidio i naučio od rijeke Allier. Ekskurzija se sastojala od nekoliko etapa. Dr. Gregory Egger, ekolog i profesor krajobrazne ekologije na Institutu za tehnologiju Karlsruhe (KIT), upoznao je tim s posebnom situacijom na rijeci. Tijekom izleta na Allier i njegovo poplavno područje u blizini Chemillyja učili smo o prirodnom razvoju različitih staništa u poplavnim područjima. U nekoliko znanstvenih studija proteklih godina dokumentirani su sukcesijski procesi vegetacije i dugotrajni razvoj rijeka. Tijekom izleta posebno je naglašen razvoj poplavnih područja crne topole (Populus nigra), kserotermnih travnjaka kao i invazivnih neofita Fallopia japonica.

Dr. Gregory Egger upoznao je tim s posebnom situacijom na rijeci (c) Brigit Egger

Nadalje, povijest “Le Grand Plan – Plan Loire Grande Nature” (Veliki plan prirode za sliv rijeke Loire) koji je omogućio razvoj “Espace de Liberté”, koncepta koji daje prostor rijeci kupnjom zemljišta i zakonskom regulativom, predstavio je Gregory Egger. Povijesne događaje koji su omogućili ovaj veliki plan predstavio je g. Roberto Epple, predsjednik “Europske riječne mreže” ERN i dio “boraca za slobodu rijeka” u to vrijeme. U 1980-ima je bio planiran razvoj rijeke (zaštita od poplava, navodnjavanje, itd.) na slivu rijeke Loire. Nasuprot tome formiran je “Comité Loire Vivante” koji je rezultirao konceptom “Espace de Liberté” umjesto daljnjeg “razvoja rijeke”. Kasnije je osnovana NVO “Allier sauvage” u cilju zaštite rijeke Allier koju je timu predstavio njen predsjednik g. Joel Herbach. Danas čak i atlantski losos (Salmo salar) ponovno migrira rijekama Loire i Allier.

Roberto Epple i Joel Herbach održali su zanimljivo predavanje

Druga etapa ekskurzije bila je vožnja kanuima uz podršku tvrtke za iznajmljivanje kanua (Canoë en Terre d’Allier, Base du Veurdre) na rijeci Allier koja je krenula od Moulinsa do srednjovjekovnog sela Apremont-sur-Allier. Vožnja kanuom i plivanje niz rijeku u dužini od 55 kilometara dala je najbolji dojam o netaknutom riječnom ekosustavu: prirodnim strmim obalama, golemim šljunčanim i pješčanim otocima, bogatom raznolikošću ptica močvarica, livadama uz rub rijeke gdje se krave napajaju iz rijeke i puno prostora za samu rijeku. Ponekad tim nije mogao vjerovati da je takav riječni raj na tako dugoj dionici još uvijek moguć usred Europe.

Vožnja kanuima

Vožnja kanuima (c) WWF

Posljednjeg dana posjećeno je ušće rijeke Allier u rijeku Loire u blizini Bec d´Alliera prije odlaska u Pariz kako bi uhvatili noćne vlakove za povratak kući. Definitivno, koncept obnove rijeke kupnjom zemljišta i strogim propisima za riječni prostor uz sprječavanje i uklanjanje brana naučena je lekcija koju je tim DRAVA LIFE projekta ponio kući rijeci Dravi i našim naporima obnove.

Kolonija bregunica

 

Kajaking uz stoku koja se osvježava na rijeci (c) WWF

Odmor uz rijeku

Visiting restauration site in ObergottesfeldREVITAL
Visiting restauration site in Obergottesfeld

Korisna radionica na temu obnove rijeka u Nußdorf-Debantu

Šljunčani otok na jezeru Šoderica kraj Koprivnice
Šljunčani otok na jezeru Šoderica blizu Koprivnice

Sezona gniježđenja na jezeru Šoderica: Sve je spremno za povratak crvenokljunih čigri

Na Svjetski dan voda, 22. ožujka 2022. godine, u sklopu projekta DRAVA LIFE organizirali smo akciju čišćenja vegetacije sa šljunčanog otoka na jezeru Šoderica kraj Koprivnice kako bi ga pripremili za sezonu gniježđenja crvenokljunih čigri. Prošle godine tamo smo izbrojali 70 parova, a ove godine nadamo se kako bi ih moglo biti i više.

U akciji čišćenja sudjelovali su stručnjaci iz Zavoda za ornitologiju HAZU, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode, Zajednice športsko-ribolovnih klubova Koprivnica, IGMA d.o.o., WWF Austrije te WWF Adrije. Osim njih, pridružili su nam se i novinari s Nova TV te snimatelj iz tvrtke Filmofil, koji je cijeli događaj zabilježio kamerom.

Čišćenje vegetacije

Cilj akcije bilo je uklanjanje drvenastog raslinja i visoke trave kako bi se osigurali uvjeti za gniježđenje crvenokljunih čigri. Čigre se obično gnijezde na šljunčanim sprudovima na rijekama, no zbog djelovanja čovjeka takvih je staništa sve manje, te otoci poput ovog na jezeru Šoderica predstavljaju važna mjesta za očuvanje populacije crvenokljunih čigri.

 

U narednim mjesecima, provodit će se i praćenje broja čigri na otoku, a ovisno o potrebama, akcija čišćenja ponovit će se i narednih godina.