Na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji, u organizaciji Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, desetak riječnih entuzijasta provelo je još jednu akciju vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu. Radi se o pokušaju repopulacije riječnih biljaka, odnosno ponovnom pokušaju uvođenja strogo zaštićene i kritično ugrožene biljke kebrač na prirodna staništa rijeke Drave.

U ovogodišnjoj akciji, u kojoj je jedna od projektnih aktivnosti repopulacija njemačkog tamarisa, sudjelovali su i partneri iz projekta DRAVA LIFE uz potporu botaničarke dr. Dragice Purger.

Nastavak je to prošlogodišnjih aktivnosti na translokaciji, odnosno presađivanju biljaka ove vrste sa šljunčare u Sračincu na dravske sprudove nizvodno od Ormoškog jezera, a posebnost ovogodišnje akcije jest da je korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu, iz reznica matičnih biljaka kebrača uzetih iz prirode na području šljunčare Turnišće u Sračincu, koja je prema dostupnim podacima jedna od svega dvije lokacije na kojima se kebrač u Hrvatskoj još uvijek pojavljuje.

Kebrač (Myricaria germanica) je grmolika biljka koja je nekada bila česta na dravskim sprudovima, dok je danas gotovo u potpunosti nestala te se smatra kritično ugroženom vrstom s visokim rizikom od izumiranja. To je biljka koja je prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka, stoga je ova vrsta jedna od indikatorskih vrsta zdravih i prirodnih rijeka. Zbog antropogenih utjecaja te promjena morfodinamike rijeke, kebrač je u Hrvatskoj nestao s prirodnih staništa rijeke Drave, a može se pronaći još samo na sekundarnim, antropogenim staništima poput šljunčara i kanala.

Pokušaja sadnje odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije: 2018. i 2019. godine u okviru DRAVA LIFE projekta te 2022. godine, kada je zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska tridesetak jedinki ove vrste iskopano s područja šljunčare Turnišće u Sračincu i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Prilikom presađivanja kebrača, s matičnih su biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje odnosno vraćanja kebrača na rijeku Dravu. S obzirom na to da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Republike Hrvatske, za sve aktivnosti dobiveno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iako dosadašnji pokušaji vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave nisu bili uspješni, ponajprije iz razloga povezanih s promijenjenim uvjetima staništa i ekstremnim vremenskim pojavama, nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti.

Ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu doprinos je i obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica poput Hrvatske traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koja bi uskoro trebala biti usvojena od strane Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.

Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave? To ne znamo. Ali moramo pokušavati, jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati.

27. listopada 2023. predstavnici udruge Zeleni Osijek, zajedno s predstavnicima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, proveli su dio edukativnih aktivnosti u okviru projekta DRAVA LIFE na području ušća Mure u Dravu u Legradu.