Mala čigra – ambasador žive Drave: Edukacija i apel za zaštitu njihovog doma

/in /by

17. svibnja 2024. – U prostorima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije (JU) održana je edukativna radionica koja je okupila zaljubljenike u prirodu i one koji redovito posjećuju riječne obale. Fokus radionice bio je podizanje svijesti o osjetljivosti staništa malih čigri, kao i drugih ptica koje gnijezde na šljunčanim sprudovima tijekom sezone razmnožavanja.

Mala čigra simbol žive Drave

Mala čigra (Sternula albifrons) je jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Njeno tijelo je vitko s uskim krilima i viljuškastim repom te je u potpunosti prilagođena lovu na ribe urijekama i morima. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi jedino na Dravi u Koprivničko-križevačkoj županiji (prosječno gnijezdi od 4-7 parova) dok ostatak naše populacije živi na moru.

 

 

 

 

 

 

 

Ova strogo zaštićena vrsta ugrožena je regulacijama rijeka i hidroelektranama, vađenjem šljunka i pijeska te ljudskim ometanjem aktivnostima kao što su veslanje, pecanje, kupanje i slično. Prisutnost male čigre indikator je dinamičnih dijelova riječnog toka s pješčanim i šljunčanim sprudovima, strmim obalama i rukavcima koji su također dom drugim ugroženim vrstama riječnih ptica koje ovise o dinamičnim staništima poput bregunice, vodomara, pčelarice i drugih. Zbog toga je mala čigra postala simbol rijeke Drave i Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Za razliku od crvenokljune čigre, mala čigra odbija gnijezditi na umjetnim platformama i isključivo je vezana za prirodnu rijeku.

Kako bi se očuvali posljednji gnijezdeći parovi male čigre potrebno je obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti Dravi da stvara nove šljunčane i pješčane sprudove te spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja. Upravo to je jedan od glavnih ciljeva projekta DRAVA LIFE.

Sudionici su dobili informacije o odgovornim praksama za minimiziranje uznemiravanja ovih zaštićenih vrsta ptica tijekom ključnog razdoblja razmnožavanja, naglašavajući potrebu izbjegavanja korištenja šljunčanih sprudova od travnja do srpnja s ciljem povećanja populacije i osiguravanja da ove ptice ponovno postanu česti susjedi na rijeci Dravi.  Željka Kolar, ravnateljica JU, istaknula je važnost zaštite rijeke Drave te pružila pregled zaštićenih područja i vrsta koje se mogu pronaći unutar Županije, istaknuvši Regionalni park Mura-Drava, koji je dio Natura 2000 područja važnog za očuvanje ptica, vrsta i stanišnih tipova, i dio Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

“Radionice poput ove služe kao ključni alati u poticanju zajedničke odgovornosti za zaštitu jedinstvenih ekosustava rijeke Drave i osiguranje neprekidnog dobrobiti raznolikog biljnog i životinjskog svijeta”, izjavila je gđa Kolar.

Ova inicijativa predstavlja korak prema očuvanju prirode i stvaranju harmonije između čovjeka i divljeg svijeta, te poziva sve da se pridruže u zaštiti jedinstvenih staništa i vrsta našeg okoliša.

Učenici iz Područne škole Starigrad

Učenici iz Područne škole Starigrad učili o vodama u zavičaju

/in /by

Kako bi saznali nešto više o vodama u svom zavičaju, 34 učenika 2. i 3. razreda Područne škole Starigrad (Osnovne škole „Braća Radić“),  2. svibnja 2024. godine obišli su zaštićeno područje Regionalnog parka Mura-Drava u blizini ušća Mure u Dravu kod Legrada. Na tom području djelatnice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije održale su im edukativnu radionicu kroz koju su dobili informacije da se nalaze na višestruko zaštićenom području koje je prepoznato na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, odnosno  području Regionalnog parka Mura-Drava, a koje je ujedno i dio Natura 2000 područja važnog za očuvanje ptica, vrsta i stanišnih tipova, te da je to područje dio 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Obilaskom po poučnoj stazi na kojoj su postavljene brojne informativne-edukativne table učenicima su dane informacije o rijeci Dravi, kako se kroz godine mijenjao njen tok, a time i samo ušće Mure u Dravu, te kako nastaju odronjene obale, a kako sprudovi. Ponovivši svoja znanja o vodama tekućicama i stajačicama saznali su i koja stajaćica odnosno jezero se nalazi u blizini rijeke Drave nedaleko Legrada. Osim voda i kakve one mogu biti saznali su i o bogatoj bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti kojom obiluje ovo prirodno vrijedno područje. Uz brojne ptice poput čigra, bregunica, pčelarica, vodomara, crne rode i drugih saznali su i o brojnim drugim vrstama koje žive na tom području poput dabra, zmija, riba i dr., a od kojih su neke rijetke, ciljne i/ili strogo zaštićene.

Također saznali su i što su to invazivne strane vrste, te kako one utječu na autohtone vrste. Dolaskom do promatračnice/vidikovca učenicima su bili podijeljeni dalekozori, a koje je Javna ustanova nabavila u sklopu projekta „DRAVA LIFE“, kojima su mogli bolje promotriti područje na kojem se nalaze, te čime ono sve obiluje.
Svoj obilazak završili su uz prvu „Školu uz rijeku Koprivničko-križevačke županije“ gdje su im djelatnice Javne ustanove ispričale o legendama vezanim za područje uz rijeku Dravu, te su im pripremile različite pokazne modele leptira i vretenca koje su učenici mogli opipati i proučiti. Nakon edukativnog predavanja učenicima su dani i edukativni listići kojima su dodatno utvrdili svoja znanja. Po završetku edukativnog dijela učenici su se zabavili raznim društvenim i sportskim igrama i uživali u pikniku na travi.

Fotografije JUKCKŽ
Branka Španiček
dr. Dragica Purger i Tanja Nikowitz

Reintrodukcija patuljastog rogoza kod Šoderice

/in /by

Tijekom vikenda, 4. i  5. svibnja, odrađena je ovogodišnja reintrodukcija biljke patuljasti rogoz (Typha minima) u okolici Šoderice. Akciju su provele stručna suradnica DRAVA LIFE projekta dr. sc. Dragica Purger sa Sveučilišta u Pečuhu i Tanja Nikowitz iz WWFAustria.

Reintrodukcija patuljastog rogoza

Reintrodukcija patuljastog rogoza

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

Patuljasti rogoz (Typha minima), Branka Španiček

Patuljasti rogoz (Typha minima), Branka Španiček

Patuljasti rogoz (Typha minima), Branka Španiček

Patuljasti rogoz (Typha minima), Branka Španiček

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta, nažalost, smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije u sklopu DRAVA LIFE projekta izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama.

“Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju daljnjih mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger.

Nadamo se da će se posađene biljke uspjeti prilagoditi novom, prirodnom staništu i da će se sljedećih godina proširiti!