Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi
/in Drava /by Ana KuzmanićLEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.
Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.
Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.
Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.
„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.
„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).
DRAVA LIFE – obnova rijeke Drave za ljude i prirodu
/in Drava, Projekt /by weblogic5-godišnji europski projekt DRAVA LIFE – integrirano upravljanje rijekom danas je službeno otvoren u Legradu na ušću Mure i Drave. Cilj projekta je poboljšati ekološko stanje rijeke Drave i njenih ekosustava te poboljšati obranu od poplava duž 300 kilometara dugog toka rijeke Drave u Hrvatskoj. Projektni partneri pod vodstvom Hrvatskih voda namjeravaju postići taj cilj provedbom različitih aktivnosti obnove rijeke, uspostavom prekogranične suradnje, podizanja svijesti i smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica, poput male čigre.
Riječni su ekosustavi među najugroženijim ekosustavima u Europi pa tako ni Drava nije iznimka. 22 izgrađene hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj presijecaju rijeku i ostavljaju joj tek kratku dionicu slobodnog toka, zbog čega je rijeka Drava u Hrvatskoj jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi.
„Koristi od projekta će biti višestruke. Ne samo za okoliš, nego i za stanovnike koji žive na tom području. Uvođenje suvremenih metoda upravljanja prihvatljivih za okoliš pridonijeti će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima duž rijeke Drave. Koliko je to važno, dovoljno je podsjetiti na katastrofalnu poplavu 2012. godine kada je došlo do proboja nasipa što je uzrokovalo plavljenja obiteljskih kuća, industrijskih i poljoprivrednih objekata, infrastrukture i poljoprivrednog zemljišta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Poplave su bile i 2014. i 2015. godine. Ukupne štete iznose preko 65 milijuna kuna. Ti će zahvati, također, uvelike koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u Natura 2000 područjima. Projekt će povećati i rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za ribolov, kupanje i ostale aktivnosti“, rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, dr. sc. Mario Šiljeg na otvorenju projekta.
5-godišnji europski projekt DRAVA LIFE – Suradnja
Kroz suradnju Hrvatskih voda, županijskih ustanova za upravljanje vodama i zaštitu prirode, kao i nevladinih organizacija, ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave obnovit će se otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem retencijskih područja i prirodnih strmih obala rijeke. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000.
„Obnova rukavaca rijeke omogućit će bolju zaštitu od poplava unutar postojećih poplavnih područja, pridonijeti lokalnom snižavanju vodostaja i preusmjeravanju vodotoka u urbanim područjima, blizu mostova i sela tijekom poplava. Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda“, rekao je na otvorenju projekta mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
Glavne aktivnosti obnove staništa provest će se na sedam lokacija duž rijeke Drave: Otok Virje (312 – 314,3 rkm), Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm), Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm), Novačka (214 – 217 rkm), Miholjački Martinci (104 – 106 rkm) i Podravska Moslavina (96 – 98 rkm). Radovima na tim lokacijama partneri žele obnoviti i sačuvati 1000 metara dinamičnih riječnih obala, stvoriti 13 hektara novih dinamičnih riječnih zona sa šljunčanim, pješčanim i zemljanim obalama, obnoviti ili stvoriti 14,5 kilometara rukavaca te unaprijediti 300 hektara šuma u poplavnim područjima.
„DRAVA LIFE projekt dokazuje da je moguća konstruktivna suradnja između nevladinog sektora, državnih institucija i lokalne samouprave, a sve za dobrobit prirode i lokalnog stanovništva. On isto tako predstavlja pozitivan primjer suradnje i načina rada na očuvanju prirodnih vrijednosti ne samo za Hrvatsku već i za cijelu regiju te stvara temelje za buduću suradnju“, rekao je tokom otvorenja direktor WWF Adrije, mr. sc. Martin Šolar.
U razdoblju provedbe projekta partneri će nastojati smanjiti čovjekovo ometanje riječnih ptica tijekom sezone razmnožavanja te unaprijediti znanje o Naturi 2000 različitim instrumentima za podizanje svijesti kao što su obrazovni centri i staze duž Drave, informativne ploče, informacijske točke, obukom dravskih rendžera te različitim komunikacijskim i obrazovnim materijalima. Uz to, organizirat će se nekoliko izložbi i kampanja u suradnji s lokalnim stanovništvom i školama.