Na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji, u organizaciji Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, desetak riječnih entuzijasta provelo je još jednu akciju vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu. Radi se o pokušaju repopulacije riječnih biljaka, odnosno ponovnom pokušaju uvođenja strogo zaštićene i kritično ugrožene biljke kebrač na prirodna staništa rijeke Drave.

U ovogodišnjoj akciji, u kojoj je jedna od projektnih aktivnosti repopulacija njemačkog tamarisa, sudjelovali su i partneri iz projekta DRAVA LIFE uz potporu botaničarke dr. Dragice Purger.

Nastavak je to prošlogodišnjih aktivnosti na translokaciji, odnosno presađivanju biljaka ove vrste sa šljunčare u Sračincu na dravske sprudove nizvodno od Ormoškog jezera, a posebnost ovogodišnje akcije jest da je korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu, iz reznica matičnih biljaka kebrača uzetih iz prirode na području šljunčare Turnišće u Sračincu, koja je prema dostupnim podacima jedna od svega dvije lokacije na kojima se kebrač u Hrvatskoj još uvijek pojavljuje.

Kebrač (Myricaria germanica) je grmolika biljka koja je nekada bila česta na dravskim sprudovima, dok je danas gotovo u potpunosti nestala te se smatra kritično ugroženom vrstom s visokim rizikom od izumiranja. To je biljka koja je prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka, stoga je ova vrsta jedna od indikatorskih vrsta zdravih i prirodnih rijeka. Zbog antropogenih utjecaja te promjena morfodinamike rijeke, kebrač je u Hrvatskoj nestao s prirodnih staništa rijeke Drave, a može se pronaći još samo na sekundarnim, antropogenim staništima poput šljunčara i kanala.

Pokušaja sadnje odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije: 2018. i 2019. godine u okviru DRAVA LIFE projekta te 2022. godine, kada je zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska tridesetak jedinki ove vrste iskopano s područja šljunčare Turnišće u Sračincu i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Prilikom presađivanja kebrača, s matičnih su biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje odnosno vraćanja kebrača na rijeku Dravu. S obzirom na to da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Republike Hrvatske, za sve aktivnosti dobiveno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iako dosadašnji pokušaji vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave nisu bili uspješni, ponajprije iz razloga povezanih s promijenjenim uvjetima staništa i ekstremnim vremenskim pojavama, nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti.

Ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu doprinos je i obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica poput Hrvatske traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koja bi uskoro trebala biti usvojena od strane Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.

Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave? To ne znamo. Ali moramo pokušavati, jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati.

27. listopada 2023. predstavnici udruge Zeleni Osijek, zajedno s predstavnicima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, proveli su dio edukativnih aktivnosti u okviru projekta DRAVA LIFE na području ušća Mure u Dravu u Legradu.

Dana 13. i 14. prosinca 2022. godine partneri projekta DRAVA LIFE sastali su se 39. put u prostorijama Hrvatskih voda u Varaždinu u hibridnom obliku (dio uživo, dio online). Sastanak su iskoristili kako bi se međusobno informirali o trenutnim aktivnostima te razgovarali o detaljima nadolazećih aktivnosti obnove. Najviše se napredovalo u pripremi provedbe konkretnih aktivnosti obnove koje bi na nekim lokacijama trebale započeti u zimskim razdobljima u 2023. godini!

Drugog dana nekoliko projektnih partnera posjetilo je lokacije obnove C.3 Donja Dubrava – Legrad i C.4 Most Botovo kako bi detaljnije razgovarali o detaljima prvih projektnih aktivnosti obnove i procijenili učinak izgradnje novog željezničkog mosta preko rijeke Drave kod Botova na dinamiku aktivnosti obnove rukavca.

Ovo je bio zadnji sastanak projektnih partnera u 2022. godini i svi vam žele vesele i sretne blagdane te zdravu i sretnu Novu godinu!

Radovi kod mosta Botovo_Works at the Botovo bridge©B. Španiček

Lokacija obnove C.3_C.3 restoration site©B. Španiček

Lokacija obnove C.4_C.4 restoration site©B. Španiček

Dana 29. studenoga 2022. godine, 42. Stalni odbor Bernske konvencije* primio je na znanje Akcijski plan za riječne ptice u Petodržavnom rezervatu biosfere “Mura-Drava-Dunav” i pozvao svih pet zemalja da podrže njegovu provedbu. To će pridonijeti jačanju napora i potrebnih radnji u cilju zaštite riječnih ptica na rijekama Muri, Dravi i Dunavu.

Ovaj dokument je pripremljen u sklopu projekta DRAVA LIFE 2019. godine u suradnji WWF Austrije i REVITAL-a. Usklađen je s ornitolozima i raznim dionicima iz pet zemalja na nekoliko radionica (svi suradnici navedeni su u akcijskom planu).

Plan se bavi četirima gnjezdaricama šljunčanih sprudova (crvenokluna čigra, mala čigra, mala prutka, i kulik sljepčić) te trima gnjezdaricama strmih pješčanih obala (bregunica, vodomar i pčelarica). Ovih sedam vrsta riječnih ptica ugroženo je diljem Europe zbog gubitka staništa koja su ovisna o vrlo dinamičnim riječnim ekosustavima. Riječni sustav Mura-Drava-Dunav jedan je od ekološki najvažnijih u Europi. Ipak, pretrpio je gubitak staništa u posljednjih 100 godina zbog izgradnje hidroelektrana, poboljšanja uvjeta za plovidbu te zaštitu od poplava. To je dovelo do gubitka 70% šljunčanih i pješčanih sprudova. Na primjer, preostale su tek dvije-tri kolonije male i obične čigre. Također je izgubljeno 50% prirodnih riječnih obala. Stoga se broj parova bregunica smanjio s 30.000 pari u 1980. na 7.000 u posljednjem desetljeću.

Dugoročno očuvanje tih riječnih ptica ovisi o budućem upravljanju prekograničnim riječnim ekosustavom. Hitno je potreban sveobuhvatan akcijski plan na prekograničnoj razini. Cilj Akcijskog plana je poticanje sveobuhvatnih i usklađenih mjera očuvanja sedam definiranih ključnih vrsta riječnih ptica u cijelom Rezervatu biosfere. To je prvi plan očuvanja vrsta razvijen na prekograničnoj razini unutar Rezervata biosfere i ima za cilj podržati provedbu mjera očuvanja riječnih ptica, kao i provedbu planova upravljanja Rezervatom biosfere i Natura 2000 u tom području. Nadalje, cilj mu je olakšati obnovu i ekološko upravljanje triju rijeka te potaknuti izradu “plana razvoja rijeke”. Za svaku prijetnju riječnim pticama definirani su ciljevi. Na temelju toga potrebne su 43 akcije za očuvanje ovih vrsta ptica.

*Bernska konvencija: www.coe.int/en/web/bern-convention

Bernska konvencija je obvezujući međunarodni pravni instrument u području očuvanja prirode, koji pokriva većinu prirodne baštine europskog kontinenta i proteže se na neke države Afrike.